Dijaspora

Brojno stanje                                                                       

Savezna Republika Njemačka je država sa najvećim brojem bosanskohercegovačke dijaspore u Evropi. Prema zvaničnim podacima Saveznog ureda za statistiku (Statistiches Bunesamt) u ovoj zemlji živi 248 000  osoba bh. porijekla, od čega 167 975 sa državljanstvom Bosne i Hercgovine.

Najveći broj iseljnika bh. porijekla živi u Bavarskoj (64 000), Nord Rhein Westfallen (52 000), Baden-Wuttenberg (52 000), Hessen (31 000), Berlin (18 000), Rheinlandfalz (9 000), Nieder-Saksen  (8 000). Ovi brojevi obuhvataju  osobe bh. porijekla, tj. one koji su rodjeni u Bosni i Hercegovini i osobe koje su rođene u SR Njemačkoj, a bh. porijekla su, odnosno osobe koje imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i osobe koje imaju državljanstvo SR Njemačke, ali su porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Rapoređenost bh. građana koji još uvijek imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine po saveznim državama je slijedeća: u Bavarskoj 40 111, Nord Rein Westafallen 39 594, Baden  Wittenberg 34 166, Hessen 18 044, Berlin 12 336, Nieder-Saksen 6 895, Rheinland-Pfalz 5 874, Hamburg 4260, Saarlnd 1461, Bremen 1112, Schleswig-Holstein 1368, Sachsen Anhalt 934, Brandburg 735, Sachsen 496, Meklenburg-Vorpommern 366, Thiringen 223.

Status i struktura bh.iseljeništva

Status  građana bh. porijekla u SR Njemačkoj  u potpunosti je riješen kroz sticanje državljanstva, dozvolu trajnog ili ograničenog boravka (radne dozvole) ili neki drugi legalan način.

Od ukupnog broja od 248 000 hiljada osoba bh. porijekla (ovaj broj obuhvata prvu i drugu genaraciju, bez obzira da li su rođeni u BiH ili Njemačkoj i da li imaju bosansko ili njemačko ržavljanstvo) je 167 975 osoba sa državljanstvom Bosne i Hercegovine, a oko 80 000 sa državljanstvom SR Njemačke. Od ukupnog broja 8 000 ima dvojno državljanstvo SR Njemačke i Bosne i Hercegovine, što omogućava izmjena Zakona o državljanstvu Njemačke od 6. novembra 2014 godine. U skladu ovim izmjenama Zakona, djeca roditelja stranog porijekla koja su rođena u Njemačkoj poslije 1. januara 2000. godine, imaju mogućnost da trajno zadrže dva pasoša, a time i dvojno državljanstvo, ako su do 21. godine života najmanje 8 godina živjela u Njemačkoj ili šest godina pohađala školu u Njemačkoj. Alterantivno će biti dovoljna svjedočanstvo njemačke škole ili svjedočanstvo o završetku školovanja.

Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku Njemačke broj osoba bh. porijekla koje su rođene u Njemačkoj a čiji su jedan ili oba roditelja rođeni u Bosni i Hercegovini je 81.000, od toga 25.604 ima bh. državljanstvo, a 55.396 državljanstvo Njemačke.

Prosječna starost bh. iseljenika u Njemačkoj je 37 godina, što potvrđuje da se radi o mladoj i ekonomski najproduktivnijoj populaciji. Prosječna dob bh.iseljenika pri useljenju u Njemačku je 23,7 godina, dok je prosječna dužina njihovog boravka u ovoj zemlji 22,3 godine. Ovi podaci ukazuju na činjenicu da se u Njemačku useljavaju mladi ljudi i da se radi o dugoročnom, a ne privremenom useljavanju.

Tabela 1: Dstruktura osoba bh. porijekla u SR Njemačkoj

Država

Ukupno

ispod 5 godina

5-10

10-15

15-20

20-25

25-35

35-45

45-55

55-65

iznad 65

BiH

248.000

16.000

17.000

14.000

16.000

16.000

29.000

49.000

34.000

30.000

21.000

Usvojene su izmjene Zakona o azilu SR Njemačke u oktobru 2015. godine. Izmjene podrazumijevaju brže i efikasnije rješavanje zahtjeva za azil. Tražitelji azila iz zemalja koje su proglašenje „sigurnog porijekla“ među koje spada i Bosna i Hercegovina, nemaju gotovo nikakvih izgleda za dobivanja azila.

Njemački Bundestag je zaključio da se za tražioce azila iz zemalja sigurnog porijekla, koji su počev od 1. septembra 2015. godine podnijeli zahtjev za azil uvede zabrana zapošljavanja.

Savjet ministara BiH je početkom decembra 2015., na prijedlog Ministarstva bezbjednosti BiH, usvojilo Informaciju Radne grupe za monitoring provođenja Odluke o bezviznom režimu za građane BiH u EU/Šengen u vezi sa najavljenom deportacijom osoba porijeklom iz BiH, koje se u Saveznoj Republici Njemačkoj smatraju ekonomskim migrantima tj. „lažnim azilantima“.