Bosnian
ГЕНЕРАЛНИ КОНЗУЛАТ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ МИНХЕН

Bilateralni odnosi

Bilateralna saradnja

Savezna Republika Njemačka priznala je Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine i uspostavila diplomatske odnose s našom zemljom 13. novembra 1992. godine.

Bosna i Hercegovina i Njemačka imaju dugu istoriju dobrih političkih, ekonomskih i odnosa u oblasti kulture. Njemačka je jedan od najvažnijih stranih partnera Bosne i Hercegovine i jedan od  najvažnijih bilateralnih donatora, koji godinama pruža značajnu podršku BiH putem razvojne saradnje (tehničke i financijske) čiji je osnovni cilj podrška BiH u procesu evrointegracija. Rezultati te saradnje, doprinose provođenju potrebnih reformi u društvu, unapređenju infrastrukture, poslovnog okruženja i jačanju demokratije i pravne države u BiH. SR Njemačka je jedan od glavnih zagovornika evropskog puta BiH.

Značajnu sponu između SR Njemačke i BiH predstavlja brojna bh. dijspora oko 250 000 (oko 170 000 sa državljanstvom Bosne i Hercegovine i oko  80 000 onih koji su stekli državljanstvo Njemačke.

Bosna i Hercegovina pored Ambasade u Njemačkoj ima i tri generalna konzulata i to: u Minhenu, Frankfurtu i Štutgartu.

Pored Ambasade u Sarajevu, SR Njemačka ima konzularna predstavništva u Banja Luci i Mostaru.

U Bosni I Hercegovini aktivno djeluje Predstavništvo njemačke privrede u Bosni I Hercegovini- skraćeno AHK, koje čini dio mreže njemačkih predstavnistva širom svijeta. U Bosni i Hercegovini AHK čine dvije organizacije pod jednim krovom: Predstavništvo njemačke privrede u Bosni  i Hercegovini i Udruženje za unapređenje njemačko-bosanskohercegovačkih privrednih odnosa. Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini je službeni predstavnik njemačke privrede u BiH partner za njemačke firme, koje su zainteresovane za bh. tržište.

Glavni zadatak ovog Predstavništva u Sarajevu je u tome da podrži njemačke i bh. firme prilikom pribavljanja važnih informacija o privredi. Predstavništvo potencijalnim izlagačima informacije o Njemačkoj, sajmskim ponudama. Pored toga postoje publikacije o različitim granama BH. privrede  i tako se ukazuje na privredni potencijal  Bosne i Hercegovine.

Drugi dio djelatnosti Predstavništva su informativna putovanja u Njemačku odnosno

iz Njemačke za Bosnu i Hercegovinu, koja imaju za cilj  unapređenje razmjene znanja i informacija. Predstavništvo je tako u proteklom periodu organizovalo informativna

putovanja na teme kao što su energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u

okviru kojih su donosioci odluka iz Bosne i Hercegovine doputovali u Njemačku i gdje

su im na konkretnim primjerima primjene predstavljena tehnološka rješenja i ponuđene smjernice za pomoć.

U oblasti privrede u BiH djeluju još: Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW), GIZ – Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH,

Pored toga Njemačka je u Bosni i Hercegovini zastupljena sa više institucija u oblasti kulture, obrazovanja i politike. Tako da u Bosni i Hercegovini u oblasti kulture i obrazovanja djeluju : Goethe-Institut Bosnien und Herzegowina, Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD) u Sarahjevu i Banja Luci, Zentralstelle für das Auslandsschulwesen (ZfA) Fachberater für Deutsch i Institut für internationale Zusammenarbeit des deutschen Volkshochschul-Verbandes (dvv).

Od političkih fondacija u BiH su aktivne: Konrad Adenauer Stiftung, Friedrich Ebert Stiftung, Heinrich Böll Stiftung i Friedrich Naumann Stiftung

Dvije zemlje imaju ugovorno regulisane odnose kroz značajan broj potpisanih bilateralnih sporazuma, a u toku je usaglašavanje nekoliko važnih sporazuma.

Razvojna i druga pomoć

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, saradnja Njemačke i BiH inicijalno je bila fokusirana na hitne mjere pomoći, posebno pomoć povratku izbjeglica. Zatim je ta pomoć usmjerena na obnovu zemlje i izgradnju mira i demokracije.

U aprilu 2013. godine održane su konsultacije predstavnika Vijeća ministara BiH i Vlade Njemačke, na kojima je zaključeno da Njemačka treba ograničiti fokus svojih finansijskih mjera u okviru razvojne saradnje sa BiH na obnovljivu energiju i energetsku efikasnost, dok će aktivnosti tehničke saradnje biti usmjerene na mjere za podršku demokraciji, civilnom društvu i javnoj upravi. Dogovoreno je, također, da ranije započeti projekti u oblasti ekonomske reforme i vodosnabdijevanja općina budu prema prvobitnim planovima kako ne bi došla u pitanje njihova korisnost.

Prema podacima Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), za razvojnu saradnju sa BiH u 2013. godini Njemačka je planirala ukupno 56 miliona eura, od čega je 51,5 miliona eura namijenjeno za finansijsku saradnju, a 4,5 miliona za tehničku saradnju. Najveći dio ovog iznosa (50 miliona eura) usmjeren je u formi zajma pod veoma povoljnim uslovima za jačanje hidropotencijala kao obnovljivog izvora za proizvodnju električne energije. Osim ovoga, Njemačka je povećala i udio u regionalnom fondu koji pomaže socijalni i ekonomski razvoj zemalja Zapadnog Balkana. Kako bi se prijavile za korištenje sredstava iz fonda, zemlje iz regije, uključujući BiH, treba da pripreme vlastite prijedloge projekata.

Agencija za međunarodnu razvoju pomoć Njemačke (The Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ GmbH) radi u BiH od 1995. godine u ime Njemačkog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj. Ova agencija navodi da je Savezna Republika Njemačka najveći bilateralni donator u oblasti međunarodne saradnje sa BiH.

Od septembra 2010. godine GIZ ured u Sarajevu je sjedište za regionalne aktivnosti, uključujući administriranje projekta „Otvoreni fondovi za regiju“ fokusiranog na reformu pravosudnog sistema, promociju vanjske trgovine, modernizaciju općinskih službi, energetsku efinasnost i obnovljive izvore energije.

O potrebi vezivanja migracije i razvoja ukazano je, između  ostalog, na regionalnoj radionici koju je, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, organizirala Agencija za međunarodnu razvojnu pomoć Njemačke (GIZ) u Sarajevu u oktobru 2013. godine.

Bilateralni sporazumi između BiH i Njemačke

  • Sporazum između Vlade BiH i SR Njemačke o vraćanju i prihvatu osoba (readmisija) od 20. novembra 1996. godine;
  • Ugovor između BiH i SR Njemačke o podsticanju i zaštiti investicija („Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori“, broj 2/03);
  • Sporazum između Vlade BiH i Vlade SR Njemačke o finansijskoj pomoći radi osnivanja preduzeća od strane stručne radne snage koja se vraća u BiH („Službeni glasnik BiH – međunarodni ugovori“, broj 2/03);
  • Sporazum o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja i nauke između Bosne i Hercegovine i SR Njemačke s Prilogom kojim su utvrđeni osnovni principi  organizovanja škola na maternjem jeziku („Sl. glasnik BiH– dodatak“, broj 11/05);
  • Sporazum između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke o osnivanju i djelatnosti instituta za kulturu („Službeni glasnik BiH- Međunarodni sporazumi”, br. 19/00);
  • Uredba o ratifikaciji Sporazuma između Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Savezne Republike Njemačke o zapošljavanju radnika bosanskohercegovačkih preduzeća sa sjedištem u Republici BiH (Službeni list RBiH br.16/95);
  • Dogovor o posredovanju pri zapošljavanju medicinskog kadra iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj  između Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Savezne  agencije za rad SR Njemačke, potpisan u Bonu 3.4.2013. godine.

Također, između BiH i Njemačke postoje sporazumi između Agencija za zapošljavanje koji omogućavaju studentima iz Bosne i Hercegovine zapošljavanje u SR Njemačkoj za vrijeme ljetnog raspusta.

Bilateralni sporazumi preuzeti sukcesijom

  • Sporazum o socijalnom osiguranju sa Završnim protokolom između SFRJ i Njemačke iz 1969. godine, koji je još uvijek u primjeni u vezi sa pitanjima penzionog osiguranja između SR Njemačke i BiH („Sl. list SFRJ“, br. 9/69);
  • Ugovor između SFRJ i SR Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i imovinu (Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori, broj 12/88).
WordPress Lightbox